Craft ili industrijsko pivo? Evo zašto je upitnik bezveze na kraju te rečenice

Sasvim je u redu biti živ u 2021. godini i ne znati ništa o pivu. To znači da te pivo kao nešto u čemu uživa nesaglediv broj ljudi diljem svijeta (koji je ravna ploča, btw) ni najmanje ne zanima. I s pravom, jer zašto bi te zanimalo nešto tako super? Zašto bi i ti uživao, čemu?

Ako si se složio sa svime u prvom odlomku dalje nemoj ni čitati. Nema potrebe, vjeruj nam.

Ako nisi, dobrodošao u nekoliko rečenica koje život znače.

Za ljubitelje piva ne postoji bolje vrijeme za biti živ. Raznolikost na svakom šanku, u svakom frižideru i na svakoj polici sve je manje utopijski scenarij, a sve više divna, slatka i magična realnost. Craft pivo pronalazi nove pukotine za svoj proboj iz dana u dan te postaje naširoko dostupno. Svima.

Dovoljno je samo pogledati naš primjer. Pivo Varionice sad je u svim većim trgovačkim lancima i manjim kvartovskim dućanima, a tu priča ne staje već tek počinje. Sada tek zadiremo u tržište industrijskog piva koje svoju dosadašnju nadmoć treba zahvaliti upravo toj jednoj činjenici – jedino je bilo dostupno svima, svugdje i u bilo koje vrijeme.

Pa budući da smo sad bok uz bok s industrijskim pivom dostupni, objasnimo zašto je logičan, hvale vrijedan i ispravan odgovor posegnuti za craftom umjesto industrijskim pivom.

U čemu je razlika?

Izgled

Masovno proizvedena piva su obično blijeda, vodenasta i žućkasta, a pjena u čaši ostaje vrlo kratko nakon istakanja iz boce, limenke ili bačve. Craft pivo dolazi u svim bojama i okusima, ovisno o stilu piva, a pjena je postojanija i traje.

Okus

Industrijska su piva uglavnom monotona po pitanju okusa i vole biti poslužena što je hladnije moguće, kako bi okusni pupoljci u ustima odumrli od hladnoće. Craft piva imat će fokusiran okus specifičan za stil, a posluživanje na višoj temperaturi je dobrodošlo kako bi se sve arome i okusi osjetili.

Proizvodnja

Industrijska su piva uglavnom proizvedena od jeftinijih sastojaka kako bi se cijena proizvodnje svela na minimum. Neki će tradicionalni sastojci biti zamijenjeni jeftinijima i to je realnost koja se događa. Craft pivo je pak proizvedeno od pažljivo probranih sastojaka, s ljubavlju, kuhano u manjim šaržama i rukama pivara koji su u svoje pivo zaljubljeni. Platonski.

Nakon objašnjenja po čemu je craft pivo drugačije od industrijskog, odmah i brzo prelazimo na pojašnjavanje zašto je bolje. Jer je, neupitno. Ali ipak ćemo pojasniti.

Bolji okus i veća raznolikost

Okusi i arome na prvom su mjestu craft pivarima. Nikad nećeš naći dva ista craft piva, i to je tako upravo zbog te raznolikosti kojoj i same craft pivovare teže. Ne žele biti kopija drugih već stvoriti svoj identitet. Veliki plus u ovoj priči su sezonska piva, jer su kul, savršeno pašu za doba godine kad su dostupna i treba ih, kao Pokemone, uhvatiti dok su još raspoloživa.

Upoznaj svog pivara

Koliko često imaš priliku upoznati osobu koja izrađuje nešto što ti nosiš, jedeš, piješ, voziš…? U craft pivovarama uvijek. Osoba koja kuha tvoje omiljeno craft pivo vrlo vjerojatno će rado s tobom maznuti par čaša divote ispred svog kotla za ukomljavanje i objasniti ti zašto je odabrao kruh sa sedam kora umjesto rada u holdingu. Odgovor je uvijek ljubav prema pivu, i to je baš to što želiš čuti od majstora pivara svog omiljenog craft piva.

Sparivanje s hranom

Varionica je po tome već poznata. Food pairing s pivom naš je put kojim rado kročimo jer, realno, tko ne voli popiti odgovarajuće pivo uz neko zanimljivo jelo? S takvima se ne treba družiti, baš kao što ne treba vodenasto žućkasto pivo sparivati s fenomenalnim jelima koja se lako nađu ako znate gdje tražiti, a u tome vam isto mi možemo pomoći – samo pratite trag Varionice. I njen Instagram profil.

Za kraj kratki zaključak: revolucija je napravila svoje i craft se širi, što znači da se sve više ljudi educira i želi znati više. To je dobro, jer o craftu nije problem znati više, craft to i želi. Želi da o njemu znaš baš sve: tko, što, kome, od čega, zašto i kako, a na ta pitanja odgovore ćeš na onom drugom polu teže dobiti.

Tekst: Bruno Pavlek / Fotografije: Šime Lugarov; atelier ANII; Unsplash