Sve što trebaš znati o stoutu, ili malo manje

Stout je pivo koje treba znati voljeti. Tu je odmah otpisana polovica svekolikog puka koji “ne pije tamno pivo” zbog razloga, dok ova druga polovica uglavnom zna guštati u životu.

 

Ljubav prema stoutu vjerojatno je samo rijetkima urođena, a mi ostali morali smo nasreću popiti mnogo čaša slatke crne tekućine prije no što smo doista poželjeli iduću. To je onaj paradoks s kavom koji se ponavlja neprekidno: na prvo kušanje u djetinjstvu svi su stisnuli oči i napravili grimasu smrtno uvrijeđenog načelnika županije koji je popunio 130% kvote zapošljavanja rodbine i drugova u svom javnom sektoru. Čisto gnušanje, da. No, kako je vrijeme pokazalo tu smo grimasu gotovo svi počeli raditi kad bi nas ujutro posudica za kavu dočekala prazna. Paradoks.

Naučili smo voljeti i to je odlična vještina, taj izlazak iz zone komfora, a sad je red da se nauči i nešto o stoutu.

 

Stout je tamno pivo, no samo mali postotak slada (čitaj deset do 20%) je zapravo taman, prženi ili pečeni slad koji daje željenu boju, aromu i okus, a glavninu čini svijetli slad, kao i kod većine drugih piva, jer on daje sladne šećere i enzime potrebne za fermentaciju. Moglo bi se reći da taj “tamni” slad zapravo daje jedan zaokret u varenju stouta, dok je svijetli slad ipak njegova baza i glavni sastojak.

Postoje mnoge vrste stoutova, a vjerojatno najpoznatija je Irish dry stout i to zahvaljujući Guinnessu koji ju je popularizirao i postao svojevrsna svjetska marketinška senzacija. Kao što je Kim Kardashian onomad prošetala u Slayer majici, vjerojatno misleći da je riječ o nekom spin-offu Buffy ubojice vampira ili ne misleći uopće, tako stotine tisuća ljudi diljem svijeta svakodnevno nose Guinness majice ne znajući da su zapravo hodajuće reklame stouta. Hvala im na tome.

Imperial stout je svakako Haaland u redovima tamnog craft pivarstva jer o njemu se ne prestaje pričati, ocjene na svim pivskim aplikacijama su redom najviše i moraš ga znati cijeniti da bi lomio kruh s elitom. Šalu na stranu, ovaj pivski stil zahtjeva iskusno nepce koje će znati raščlaniti njegove čokoladne, kavaste i karamelne note, a neki će vam njegov štovatelj sigurno prije ili još ranije ispričati priču kako su ga inicijalno kuhali Englezi za ruski dvor (zato se spremi za Pandorinu kutiju koja se zove Russian imperial stout).

Oatmeal stout je sljedeći po redu i njemu pripada naš Varionica Neon stout. Karakterizira ga dodatak zobenih pahuljica koje ga čine kremastim i svilenkastim u ustima, a note crne kave, orašastih plodova i čokolade daju mu treću dimenziju te je zbog toga nagrađen zlatnom medaljom na European Beer Challengeu u Londonu prošle godine.

 

Stoutova postoji još mnogo vrsta, no nemamo za sve vremena i strpljenja jer bolje ih je piti nego nabrajati pa idemo dalje sa zanimljivostima. Jedna od njih je svakako priča s kraja 19. stoljeća kad je stout dobio reputaciju zdravog pića. Zdravog u smislu da pomaže u probavi te može vratiti izgubljeni apetit, a neki stoutovi kojima je dodana laktoza (milk ili cream stoutovi) preporučani su invalidima i dojiljama sve do sredine 20. stoljeća. Zamisli da danas popodne u redovnoj šetnji kvartom vidiš mladu majku dojilju kako naginje bocu Neona gurajući novorođenče u kolicima, zatim dižeš profinjenom gestom šešir s glave i izgovaraš: “Mlada damo, užitak je vidjeti majku koja tako brine o svom i zdravlju svog djeteta! Blagodarim.” Zamisli.

 

I na samom kraju trebalo bi odgovoriti na pitanje svih pitanja kad je ovakva tema na stolu, kamen spoticanja mnogih connoisseura i izvorište brojnih dugotrajnih priča koje su ubile nebrojene razgovore i zabavu, a na njega su već odgovorili svi po nekoliko puta: ima li razlike između stouta i portera? Stari britanski porteri i stoutovi u 19. stoljeću imali su više zajedničkih točaka nego različitosti; povjesničari su ustvrdili da su za oba bili korišteni isti recepti te su ih samo regionalno zvali stout ili porter, a radilo se zapravo o istom pivu.

Da sumiram: za uživanje u stoutu potreban je otvoreni um kojim si uveo kavu u svoj život, ljubav kojom i inače gledaš craft pivo i nešto malo znanja bez kojeg realno i možeš, ali je zabavnije ako znaš poneku crticu o piću će ti promijeniti život. Nabolje, naravno.

Tekst: Bruno Pavlek / Fotografije: Šime Lugarov; atelier ANII; Unsplash