Test 1, 2, 3!

Varionica novim pivom iskušava eksperimentalni hmelj najvećeg svjetskog proizvođača

Sve što se ovdje piše stroga je i loše čuvana tajna. Kodno ime je HBC 472 i dobro ga upamtite, ali ne pričajte o tome naglas ni u novootvorenim unutarnjim dijelovima ugostiteljskih objekata!

Naziv je to za eksperimentalni hmelj najvećeg svjetskog proizvođača hmelja, američkog Yakima Chiefa, koji je upravo Varionici povjerio veliki pokus – svariti pivo s još neistraženom sirovinom. Nije dugo vremena trebalo da odluka o stilu padne na DDH Hazy Pale Ale (DDH je kratica za double dry hopped, ali ako nakon prethodnog našeg teksta nisi istražio što to znači, kulstvo ti je promaklo za dlaku).

Taman ispod mentalne barijere od 4,9% alkohola i ugodnih 30 IBU-a, ovo će limitirano pivo u narednim danima hladiti grla najbržih do šankova, a kako je, ponavljamo, riječ o eksperimentu, uzbudljivost je zagarantirana i nudi onaj slatki doživljaj premijernog kušanja.

No, za početak ponešto o eksperimentalnim hmeljevima. Dobivaju se dugim procesom od preko deset godina, a priča o HBC-u počela je sad već davne 2003. godine kad se ta firma, Hop Breeding Company, osnovala spajanjem dvaju velikih proizvođača. Misija je bila stvoriti sorte hmelja koje će biti otporne na napasti i bolesti te imati jake komercijalne vrijednosti. Upravo je to ono u čemu ćemo mi uživati – vrijednostima koje će ti hmeljevi darivati pivu. Ipak, ne treba zaboraviti da su oni eksperimentalni, što znači da možda neće proći sve faze testiranja pa na kraju možda i ne dožive stalnu proizvodnju i dostupnost. Zgodno je znati da su se svi naširoko poznati i voljeni hmeljevi, poput Sabroa i Mosaica, u svojoj razvojnoj fazi zvali “HBC i neki broj”.

Kao i kod većine ostalih biljaka, nove sorte hmelja nastaju križnim oprašivanjima među sortama pri čemu se proizvođači nadaju da će novi produkt imati sve dobre kvalitete inicijalnih sorti. Naravno, nikakve garancije da će to zaista dogoditi nema, a proces je, kako je već napisano, kompliciran i dugotrajan, a kako bi bio uspješan uz željene kvalitete mora i dozrijevati na vrijeme te biti podoban za strojno branje.

Testiranja se provode tisućama puta kroz godinu, a suvišno je i napominjati koliko vremena, novaca i strpljenja takav proces iziskuje. Primjerice, za naširoko najpoznatiji hmelj Citru bilo je potrebno čak 13 godina rada da zaživi u obliku i kvalitetama po kojim ga danas svi poznavatelji crafta prepoznaju. Za razumjevanje je važno imati na umu da u svih tih 13 godina pokus je mogao propasti u bilo kojem trenutku da je razvijana Citra pokazala neželjene i neočekivane kvalitete. Nad prirodom ipak ne postoji savršena kontrola, samo znanstveno potkovan privid.

Nasreću, postoji nešto nad čim onaj tko zna što radi ima gotovo stopostotnu kontrolu i utjecaj, a to je varenje piva. Mnogobrojne nagrade kroz godine služe kao sjajan portfelj Varionici da odabir za pokusno kuhanje s HBC 472 padne upravo na nas, a oni rijetki koji su već kušali testno varenje omaštenog brka tvrde da je povjerenje opravdano (riječ je samo o obitelji i najbližim prijateljima, pa polako, nema diskriminacije kad je pivo u pitanju).

Koštuničavo voće – marelica i breskva, dinja, osvježavajući citrusi, herbalne note… To su neke od najistaknutijih aroma koje možete očekivati od Varioničinog pokusa s HBC-om, ali da je o pivu dovoljno samo pisati ovaj bi blog samom sebi bio dostatan; treba ga probati, doživjeti i zatim kuharu dati relevantan i osoban feedback, recimo preko društvenih mreža, kako bi on znao je li na pravom tragu ili je bolje da potraži manje stresan posao u javnoj firmi.

HBC 472 je dostupan na točionicima svih bitnih mjesta koja se vežu uz pivo pa ne propusti svoju priliku za kušanje i budi prvi na šanku jer, riječima domaće glazbene legende – svijet voli pobjednike. Voli zlatno znamenje.

Na našoj facebook stranici pronađi popis lokala gdje možeš kušati novo HBC472 pivo.

Tekst: Bruno Pavlek / Fotografije: Šime Lugarov; atelier ANII; Unsplash